Prijeđi na sadržaj

Avarski jezik

Izvor: Wikipedija

Avarski jezik (avarski магIарул мацI (ma'arul mats), авар мацӀ (avar maċ); avar, avaro, bolmac, khundzuri, maarul dagestani; ISO 639-3: ava), najvažniji jezik avarsko-andijske skupine kojim govore etnički Avarci iz zapadnog Dagestana, te manjim dijelom (44 000) u Azerbajdžanu u regijama Zaqatala i Balakan i nešto u Kazahstanu i Turskoj.

Najveći broj govornika živi u Rusiji, i to 744 000 (census 2002. godine). Piše se na ćirilici[1] a literalni je jezik i za neke manje kavkaske etničke skupine.

Dijalekti: sjevernoavarski (bolmats, salatav, andijski avarski, unkratl, khunzakh), jugozapadni avarski (batlukh, hid kaxib, hid keleb), jugoistočni avarski (andalal, andalal untib, andalal shulanin), antsukh (ancux), qarakh (karakh, bacadin), qusur i zaqatal (char). Po ranijim izvorima navode se salatav, kunzakh (xunzax, sjevernoavarski), keleb, bacadin, untib, shulanin, kaxib, hid, andalal-gxdatl, karax (karakh), batlux, ancux (antsukh) i zakataly (char).[2]

Glasovi

[uredi | uredi kôd]

49: ph "th kh b "d g 99 p' "t' k' "tsh tSh "ts: tS: "ts' tS' "ts': tS': kx: qX: kx': qX': "tlF: "tlF': f X H h x: X: "s S "s: S: "z Z "hlF "hlF: m "n "rr "l j w i "e a "o u[3]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Charachidze, G. 1981. Grammaire de la langue Avar (langue du Caucase Nord-Est). Document de Linguistique Quantitative, no. 38. Saint-Sulpice Favieres: editions Jean-Favard.
  • Zhirkov, L.I. 1936. Avarsko-Russkij Slovar' (s kratkim grammaticheskim ocherkom Avarskogo jazyka), Moscow.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]